Analiza pljuvačke radi detekcije respiratornih poremećaja

19 oktobar 2017
-
3 минута

Na mnogim farmama, u slučaju kada dođe do iznenadnih zdravstvenih problema, farmer koji uzgaja svinje i veterinar traže rešenja bez pristupa rezultatima analiza. Analize generalno traju predugo i farmeri koji uzgajaju svinje ih često smatraju preskupim jer daju malo rezultata. Sprovođenje analize pljuvačke za prasad i tovljenike predstavlja alternativu za respiratorne poremećaje. Ovo je jeftiniji metod, a rezultati su brzo dostupni.

Analize se na farmi svinja mogu vršiti iz raznih razloga. Primer za to je sistematski preventivni nadzor respiratornih poremećaja putem analize krvi. Ova praksa je tokom poslednjih godina postala učestala. Način nadzora identifikuje patogene koji su postojali na farmi prethodnih meseci. Ovo omogućava prilagođavanje strategije vakcinacije. U slučaju akutnih respiratornih problema analiza krvi se kao alat ređe koristi. Razlog je što je potrebno uzeti dva uzorka krvi, u razmaku od najmanje tri nedelje. Pored toga, rezultati generalno budu dostupni nakon povlačenja zdravstvenih problema.

Tipovi analiza

Postoje razne analize koje se mogu sprovesti u slučaju respiratornih infekcija.

Prisustvo uzročnika za respiratorne probleme, poput  PRRS i Circovirusa Tipa II je nepoželjno kod mlade prasadi. Oni mogu značajno pogoršati zdravstveno stanje na početku perioda tovljenja.  

1. Pregled posle smrti životinje
Pregled posle smrti se može izvršiti na nekoliko preminulih životinja. Ovaj pregled brzo daje korisne informacije. Međutim, važno je da se ispitivanju podvrgne dovoljan broj životinja i da su to prave životinje, sa tipičnim sindromom. Na ovaj način možete brzo i sa razumnim stepenom izvesnosti zaključiti da je svinja, na primer, umrla od APP. Međutim, uvek se postavlja pitanje da li je druga preliminarna virusna infekcija pravi uzrok problema. Potrebno je izvršiti ispitivanja životinja koje su nedavno obolele da bi se otkrilo da li je umešan virus.

2. Analiza krvi
Analiza krvi se generalno fokusira na indikaciju antitela koja se stvaraju nekoliko nedelja nakon bolesti. Često se na dobijanje rezultata predugo čeka. Pored toga, prasad često još uvek imaju antitela majke koja se prenose putem kolostruma u krvotok. Ovo znači da analiza za utvrđivanje antitela na specifične bolesti zapravo nije korisna za mladu prasad.

3. PCR
Forma dijagnostikovanja koja sve više dobija na popularnosti je fokusirana na demonstriranje prisustva patogena (bakterije ili virusa), a ne na demonstraciju prisustva antitela. PCR (Polimerazna lančana reakcija) predstavlja primer takve dijagnostičke tehnike. Sve više laboratorija razvija PCR za specifične patogene. PCR pokazuje da je patogen prisutan kod bolesne životinje. Prisustvo majčinih antitela kod prasadi ovde ne predstavlja problem. PCR, na primer, se koristi kada se prasadi ispiraju pluća.

PCR identifikuje sve ključne uzroke respiratornih poremećaja kao što su PRRS, grip, circovirus, mikoplazma i APP.

Međutim, ova metoda nije adekvatna za identifikaciju bolesti koje se prenose kroz krdo. Čim životinje ponovo ozdrave, lučenje patogena prestaje, a PCR više ne detektuje nikakve patogene.  

Dijagnostika pljuvačke

U slučaju tehnike dijagnostike pljuvačke, PCR identifikuje samu bakteriju ili sam virus. Ovo je moguće za sve ključne patogene koji uzrokuju respiratorne poremećaje. Ova metoda funkcioniše na sledeći način: pamučne niti se vešaju iz delova obora u odeljku u kojem su svinje sa respiratornim problemima. Prasadi ili tovljenicima se ostavlja da žvaću pamučne niti tokom pola sata. Pamuk apsorbuje mnogo vode ili pljuvačke. Posle pola sata, pamučne niti su natopljene pljuvačkom. Uzorci se zatim šalju u laboratoriju. Rezultati se dobijaju približno nedelju dana kasnije. Sakupljanje uzoraka pljuvačke je izuzetno jednostavno. Pored toga, odjednom se sakuplja veća grupa uzoraka. Rezultati stižu pre nego što se povuku problemi sa kašljanjem. 
 

Tabela 1 Dijagnostičko ispitivanje pljuvačke: uzorak izveštaja o nalazima za farmu sa prasadima i tovljenicima. U ovom slučaju, Circo II i PRRS su češći među starijim životinjama,  a APP i grip su češći među mlađim životinjama. Mikoplazma nije detektovana.

Dodatne informacije

Kao kod analize krvi, dijagnostičko ispitivanje pljuvačke pruža važne informacije za dopunu posmrtnog ispitivanja. Većina respiratornih problema počinje ograničenim brojem patogena koji se lako detektuju  PCR tehnikom. Dobro je biti svestan činjenice da rezultati bilo kog ispitivanja samo pokazuju da je životinja bila u kontaktu sa patogenom. Ne pokazuju koji je patogen odgovoran za bolest.

Zaključak

PCR dijagnostičko ispitivanje pljuvačke je izuzetno jednostavan, ali koristan dodatak analizi krvi ili posmrtnim pregledima. Njime se brzo utvrđuje koji patogeni igraju ulogu u respiratornim poremećajima među prasadima ili tovljenicima.